Kakav je život u Priboju posle formiranja Slobodne zone?

Otkako su zlatne godine FAP-a, i njegovih 7.000 radnika postale samo nostalgično sećanje, svakodnevica Priboja je potpuno promenjena. Između dva popisa, broj stanovnika je smanjen za 4.000, a najveći problem je nezaposlenost. Grad u kome se, kažu, živi od penzija i prihoda zaposlenih u javnim službama, ipak je napravio industrijski iskorak: proizvodnja za odbrambenu industriju u FAP-u i u kompanijama koje posluju u Slobodnoj zoni. Otvoreno je 600 radnih mesta, a naredne godine, posla će biti za još 500 radnika.

I upravo na prostoru nekadašnjeg FAP-ovog pogona, gde je formirana Slobodna zona Priboj, zaposleno je 350 radnika, ugovoreno još 270 radnih mesta.

Zaposleni u pribojskoj slobodnoj zoni kažu da je ona veoma važna. Neki navode da su razmišljali da napuste grad, ali da su zadovoljni nakon što su dobili posao.

Država je FAP oslobodila duga od 100 miliona evra i deo imovine korporacije, bez naknade, prenela u vlasništvo lokalnoj samoupravi, za osnivanje Slobodne zone. U njoj su i kompanije iz Amerike, Turske, Španije i Holandije, a javljaju se i investitori zainteresovani i za grinfild prostor zone.

„Svi su zaposleni iz Priboja, poznaju svoj posao, odgovorni, savesni, mislim da su i korektno nagrađeni za to što rade“, istakao je Zoran Marković, direktor i suvlasnik firme „Refisa Balkan“.

Sve ovo je mesečne prihode opštine uvećalo za osam miliona, što je, na godišnjem nivou, dodatnih gotovo stotinu miliona dinara.

„Za jednu siromašnu opštinu, to je šansa da ta sredstva koristimo u druge svrhe, da opet pripremamo uslove za nove investitore, za bolji kvalitet života u Priboju“, kaže predsednik opštine Lazar Rvović.

Tako su, posle mnogo godina, Priboju opet potrebni inženjeri, tehničari i mašinci. Izvesno je da će biti otvoren i Regionalni inovacioni centar, a planira se i otvaranje odeljenja nekog tehničkog fakulteta.
Izvor: RTS, Jelena Božović