Plate za 10 godina porasle svega 20 evra

Nakon što je, posle tri godine fiskalne konsolidacije, proglašeno da smo izašli iz krize, sledeći zadatak je dostićisnažan privredni rast i to u dužem roku.

Za dugoročno održiv i snažan privredni rast potrebno jetrajno održanje makroekonomske stabilnosti, ali i napredak u strukturnimreformama koje su u prethodnim godinama stagnirale, kaže za Novu ekonomijuMilojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu.

Strukturne reforme se pre svega odnose na javna preduzeća, ali i na državnu upravu, pravosuđe, obrazovni, zdravstveni i penzijski sistem.

Kada su u pitanju javna preduzeća, prvi korak je da se partijska kontrola nadnjima zameni državnom, a potom da se ona oslobode kvazifiskalnih funkcija kao što su neekonomske cene nekih proizvoda, subvencije potrošača, tolerisanje neplaćanja usluga i drugo. Reforma obrazovnog sistema treba na svim nivoima, od majstora do istraživača, da obezbedi znanja i veštine koje će biti međunarodno konkurentne.

„Za rast privrede je važno da se nastavi izgradnja infrastrukture jer setime smanjuju troškovi poslovanja i unapređuje konkurentnost privrede. Nakontoga sledi najvažniji posao, izgradnja modernih institucija koje su primerene savremenoj tržišnoj privredi. To znači da se uspostavi ravnopravnost svih učesnika u privredi, kao i da se obezbedi efikasnija zaštita ugovora i svojine.Za dobre institucije ključno je da se izgradi državna uprava i pravosuđe u kojima će kompetentnost, posvećenost i poštenje biti iznad partijske lojalnosti. Bolje institucije su preduslov za dugoročni rast privrede, a unjima Srbija nije ostvarivala napredak u dužem vremenskom periodu“, kažeArsić.

Na pitanje gde se sada nalazi Srbija, kada se uzme uobzir privredni rast regiona, Arsić kaže da će privredni rast ove godine biti 4,2 odsto, što su istraživači Kvartalnog monitora prognozirali pre godinu dana.Ovaj rast će biti na nivou prosečne stope rasta u 11 zemalja CIE koje su članice EU, a već sada je izvesno da će bar tri zemlje imati brži rast od Srbije.

„To su Poljska, Mađarska i Letonija, dok će nekoliko zemalja, kao što suSlovenija, Slovačka i Rumunija, imati sličan rast kao i mi. Prema tome, ne može se nikako govoriti o nekom spektakularnom rastu privrede Srbije u ovoj godini. Dodatna slabost ovogodišnjeg rasta privrede Srbije je u tome što je on jednimdelom rezultat jednokratnih faktora, odnosno oporavka privrede od prošlogodišnje suše i problema u EPS. Da nije tih jednokratnih faktora, rast biiznosio oko 3,3 odsto, što je znatno slabije od proseka zemalja CIE. Osim toga,u drugoj polovini ove godine privreda Srbije usporava rast, što je u skladu nanašom prognozom da će se u narednoj godini ostvariti rast između 3,5 i četiri odsto.Rast privrede Srbiji u odnosu na okruženje je još slabiji kada posmatramo duži vremenski period od pet ili 10 godina. U prethodnih 10 godina privreda Srbije se zajedno sa Slovenijom i Hrvatskom nalazi u grupi zemalja CIE, koje su najsporije rasle. Međutim, nije isto kada privreda Slovenije stagnira sa zaradama od 1.000 evra i Srbija sa platama od oko 400 evra. Prethodna decenijaje za privredu Srbije u velikoj meri izgubljena, što se vidi po kretanju prosečnih zarada. Uoči krize zarade su bile 400 evra, a sada nakon 10 godina sudostigle tek 420 evra. Mada se sadašnje zarade isplaćuju iz realnijih izvora nego u pretkriznom periodu, njihov rast za samo 20 evra u periodu od 10 godinaje porazan rezultat“, navodi Arsić u razgovoru za novi broj Nove ekonomije.

Izvor: Nova ekonomija