Suđenja će se snimati, bez hvatanja beležaka

Sva suđenja u Srbiji uskoro bi mogla da budu tonski snimana, a snimci bi se putem posebnog softvera automatski pretvarali u transkripte. Advokatska komora Beograda (AKB) podnela je ovakvu inicijativu Ministarstvu pravde, a da za to postoji raspoloženje vlasti pokazuje pilot-projekat koji je već pokrenut u tri suda – Prvom osnovnom u Beogradu, Osnovnom u Zrenjaninu i Višem u Kragujevcu. Deset tužilaštava je podnelo zahtev za testiranje, a 25 sudova pokazalo je zainteresovanost.

Kako objašnjavaju u AKB, snimanje bi drastično ubrzalo efikasnost sudskih postupaka.

– Zakon propisuje sačinjavanje zapisnika u koji se unosi samo bitna sadržina datih iskaza, i to u obliku pripovedanja, što podrazumeva pravo suda da prepričava iskaze na način kako ih je razumeo – kaže Jugoslav Tintor, predsednik AKB.

– Ovo pravo se u praksi često zloupotrebljava, pa se prilikom parafraziranja iskaza gube važni detalji. U takvim situacijama nastaje rasprava između suda, stranaka i svedoka oko toga da li je svedok nešto rekao ili nije, što oduzima više vremena nego da je svedok neposredno izdiktirao odgovor.

Stranke često imaju primedbe ne samo na netačno ili nepotpuno unošenje njihovih reči, već i na način unošenja same primedbe, što dovodi do apsurdnih situacija. Advokati pak smatraju da pravilo po kom se pitanja unose u zapisnik samo kada je neophpodno da se razume odgovor u krivičnom postupku, obesmišljava unakrsno ispitivanje. Kada se sve sabere, unošenje iskaza i primedaba traje mnogo duže nego iznošenje samog iskaza.

– Rešenje je uvođenje tonskog snimanja korišćenjem specijalnog softvera i posebne programske aplikacije koja tonski zapis transferiše u pisani tekst. Uštede su oko 70 odsto, a suđenje koje traje tri meseca skratilo bi se na mesec dana – kaže Tintor, i dodaje da bi se obaveznim snimanjem uspostavio i red u sudnici i omogućilo sankcionisanje svake zloupotrebe procesnih prava, jer bi se i stranke i sud uzdržavali od ekscesa.

Specijalni softver već funkcioniše u mnogim evropskim zemljama, razvoj je trajao više od 15 godina i u njega je uloženo 150 miliona evra. U Hrvatskoj je uveden pre tri meseca i već je izdato 800 licenci za njegovu upotrebu. Praksa je pokazala da se ovaj projekat finansira iz pristupnih fondova, a novina bi zahtevala promenu zakonika o krivičnom i o parničnom postupku.
Izvor: Vecernje novosti