Tačka na nevolje prijepoljskog pravosuđa

Rešenjem Ministarstva pravde o imenovanju stalnih sudskih prevodilaca za bosanski jezik krajem jula ove godine,prestale su i nevolje u kojima se prijepoljsko pravosuđe našlo zbog … „greške u sistemu“! Od kada su imenovani tumači nema novih zahteva za prevođenjem, a predmeti kod kojih je bio zastoj, su već aktivirani ili se aktiviraju, kaže Mileta Bezarević, predsednik Osnovnog suda u Prijepolju.

Kada je Statutom opštine Prijepolje u službenu upotrebu, uz srpski, uveden i bosanski jezik, nije se moglo ni pretpostaviti da bi se zbog ove odluke prijepoljsko pravosuđe moglo naći u ozbiljnom problemu. U nedostatku licenciranih sudskih prevodilaca, vrlo brzo se našla „rupa u sistemu“ i sudske organe dovela u „pat poziciju“ iz koje su posle više od pet godina „iskoračili“ pre par meseci. Posle višegodišnje agonije Ministarstvo pravde je u maju ove godine raspisalo konkurs za postavljanje stalnih sudskih prevodilaca za bosanski jezik. Za područje Višeg suda u Užicu prijavilo se sedam kandidata. Izabrani su Dragiša Stanojević i Kenana Alomerović koji su kao stalni sudski prevodioci angažovani i u Osnovnom sudu u Prijepolju.
„Imenovanjem sudskih tumača dat je nalog da se predmeti aktiviraju i nastavi postupak, tako da su do sada neki predmeti već završeni, drugi u postupku, dok je jedan broj na prevođenju, reako nam je Mileta Bezarević, predsednik Osnovnog suda u Prijepolju.
Značajan broj predmeta „odblokiran“ je i u Prekršajnom sudu, gde prioritet imaju predmeti kojim preti zastarelost, kaže Spomenka Divac, predsednik Prekršajnog suda. Kako saznajemo, na poslednjih dvadeset ročišta ovom sudu je zahtev za prevođenje sudskiih spisa uputila samo jedna stranka.

(ZLO) UPOTREBA U OKVIRU PRAVA
Posledice petogodišnje „agonije” sudskih organa su stopiranje čak 284 sudska procesa na višim sudovima u Užicu i Novom Pazaru. U prijepoljskom Osnovnom sudu juna ove godine u zastoju je bilo 139 predmeta, od čega u krivici 78, parnici 36 a ostalim sudskim predmetima 25, a skoro tri puta više bilo ih je i u Prekršajnom sudu.
Na pitanje da li su stranke „izgubile kompas“ i zloupotrebile svoje pravo, Šukrija Baltić, predsednik Odbora advokata Prijepolja, Nove Varoši i Priboja pri advokatskoj komori Čačak, smatra da je zloupotreba bilo i da su od njih „korist“ imali učesnici prekršajnog i krivičnog postupka, u predmetima sa kratkim rokom zastarelosti. S obzirom da se znalo da će Ministarstvo pravde imenovati sudskog prevodioca, zahtevi u ostalim postupcima (izvršnim i parničnim), išli su na štetu svim učesnicima u postupku jer je reč o predmetima koji ne zastarevaju, pa se samim tim i obaveze „gomilaju“, smatra on.
Ipak, formalno i pravno, upotreba bosanskog jezika a s tim u vezi i zahtevi za vođenje postupka na tom jeziku ili uz prisustvo sudskog prevodioca, su bili legitimni, kaže on.
„ Svi procesni zakoni predviđaju da se na zahtev stranke ili drugog učesnika, postupak vodi na jeziku stranke, odnosno drugih učesnika postupka, uz mogućnost da im se preko prevodioca obezbedi prevođenje toka postupka na njihovom jeziku, Uostalom i sadašnje postavljenje prevodioca za bosanski jezik od strane Ministarstva pravde RS je potvrda da su zahtevi za upotrebu bosanskog jezika sasvim zakoniti, objašnjava Šukrija Baltić.
(NE) RAZUMEVANJE PO POTREBI
Mileta Bezarević kaže da je na adresu Osnovnog suda u Prijepolju prvi zahtev za sudskog tumača stigao 2009. godine, u vezi predmeta proizašlih iz sukoba dve Islamske zajednice.
„ Prilikom viđenja tih postupka u jednom od predmeta punomoćnik stranaka, pripadnika Islamske zajednice u Srbiji, je u ime lica koje je zastupao, zahtevao da se postupak vodi na bosanskom jeziku ili obezbedi ovlašćen sudski tumač, kao i da se sudski spisi prevedu na ovaj jezik. Odgovor Ministarstva pravde na obaveštenje koje smo uputili, bio je da u Srbiji nema registrovanih sudskih tumača za bosanski jezik što su iskoristile stranke preko svojih punomoćnika. Kada je to postala masovnija pojava, u početku uglavnom od strane istog punomoćnika, angažovali smo profesora Milorada Bejatovića iz Novog Sada, kojem je u međuvremenu Pokrajinski sekretarijar za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice Vojvodine dodelio licencu sudskog prevodioca za bosanski jezik. U jednom broju slučajeva smo koristili njegove usluge a onda su neki od učesnika u postupku počeli da osporavaju njegovu validnost, s obzirom da nije bio imenovan od strane resornog ministarstva. Kada su se slični problemi počeli javljati u drugim sredinama, pre svega u Novom Pazaru, a kasnije Kraljevu i Čačku i kod drugih državnih organa, više pažnje se posvetilo ovom problemu, kaže Bezarević.
Na adresu Suda najviše zahteva pristiglo je od stranki bošnjačke nacionalnosti da bi kasnije, po sličnom obrascu, ovo pravo počeli koristiti i pripadnici većinskog naroda u opštini, pa je srpski postao „narazumljiv“ ne samo strankama već „po potrebi“ i advokatima.
„Pripadnici većinskog naroda u opštini tražili su advokate bošnjačke nacionalnosti koji su se takođe pozivali na svoje pravo i zahtevali da se postupci vode na bosanskom jeziku, zbog čega se javio dodatni problem u zastoju pa i zastarelosti jednog broja predmeta, što je, generalno, za posledicu imalo sporu efikasnost sudskih organa, kaže Spomenka Divac.
Pa iako lingvisti navode da se o istom jeziku može govoriti ako je međusobna razumljivist 70 odsto reči i tvrde da je između srpskog i bosanskog razumljivost čak 95 odsto, zbog čega sa njihove strane nema opravdanja za tumače bosanskog jezika, Kenana Alomerović, stalni prevodilac za bosanski jezik Višeg suda u Užicu tvrdi da razlika itekako ima.
„ Uzimajući u obzir poreklo i razvoj južnoslovenskih jezika, njihova srodnost se ne može osporiti, mada se moraju uvažiti dijalekatske i leksičke osobine ovih jezika, a samim tim sačuvati i njihova posebnost, kaže Kenana Alomerović. Ona kaže da je do sada prevela najviše predmeta u Prijepolju a da po broju prednjači Prekršajni sud u ovoj opštini.
Troškove angažovanja prevodioca u potpunostii snosi država. Bosanski jezik na osnovu Zakona o zaštiti i slobodi prava nacionalnih manjina je pored Prijepolja u službenoj upotrebi u Priboju, Novoj Varoši, Sjenici, Tutinu i Novom Pazaru.
Izvor:Polimlje