U susret Danu maternjeg jezika

Srbija je u potpuno posvećena očuvanju bogate jezičke raznolikosti na koju je veoma ponosna, izjavila je danas direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović uoči 21. februara – Međunarodnog dana maternjeg jezika.
Navodeći da će Kancelarija, na čijem je čelu, obeležiti 21. februar u saradnji sa nacionalnim savetima kao predstavnicima govornika manjinskih jezika u Srbiji, Paunović je Tanjugu rekla da u našoj zemlji živi više od 30 etničkih zajednica koje govore različitim jezicima.
“Postojanje velikog broja različitih maternjih jezika ilustruje raznolikost i multijezičnost društva, ali razvija i svest o jezičkim i kulturnim tradicijama i inspiriše na solidarnost koja se zasniva na razumevanju, dijalogu i toleranciji“, rekla je Paunović.
Prema njenim rečima, svoju rešenost da doprinese zaštiti i očuvanju multikulturalnosti i višejezičnosti u Srbiji i Evropi država je potvrdila 2006. kada je ratifikovala Evropsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima.
Kako je istakla, ratifikacijom Povelje Srbija je preuzela posebne obaveze u pogledu 10 manjinskih jezika.
“Svojim zakonodavstvom i sprovođenjem konkretnih mera predviđenih Poveljom, Srbija je osigurala da se manjinski jezici koriste u obrazovanju i medijima, i omogućila je njihovu upotrebu pred sudovima i administrativnim vlastima, u ekonomskom i društvenom životu, u kulturnim aktivnostima i prekograničnoj razmeni“, rekla je Paunović.
Ona je podsetila da je celokupno obrazovanje na jezicima nacionalnih manjina u osnovnim školama u prošloj školskoj godini organizovano na osam jezika (albanski, bosanski, bugarski, mađarski, rumunski, rusinski, slovački i hrvatski) za 31.145 učenika.
Paunović je istakla i da je predmet Maternji jezik sa elementima nacionalne kulture izučavalo 6.889 učenika na nekom od 13 jezika (bosanski, bugarski, bunjevački, vlaški, mađarski, makedonski, romski, rumunski, rusinski, slovački, ukrajinski, hrvatski i češki).
Celokupna nastava na jezicima nacionalnih manjina u srednjim školama u prošloj školskoj godini organizovana je na osam jezika (albanski, bosanski, bugarski, mađarski, rumunski, rusinski, slovački i hrvatski) za 11.299 učenika, dok su predmet Maternji jezik sa elementima nacionalne kulture na bugarskom, mađarskom, rumunskom, rusinskom ili slovačkom pohađala 434 učenika.
Prema njenim rečima, pravo na informisanje na manjinskim jezicima putem štampanih i elektronskih medija ostvaruje se na 15 jezika, a da bi se govornicima manjinskih jezika omogućilo da ih koriste u javnom životu i da se na svom jeziku obraćaju sudskim i upravnim vlastima, u službenu upotrebu, osim srpskog jezika i ćiriličkog pisma, uvedeno je još 11 jezika i pisama nacionalnih manjina i to u čak 42 jedinice lokalne samouprave.
“To sve ukazuje na čvrstu posvećenost i ambiciju vlasti da nastavi da izgrađuje demokratsko, multikulturalno i multijezičko društvo u kojem će se ostvariti potpuna zaštita jezika i uključivanje njihovih govornika u sve aspekte društvenog života“, rekla je Paunović.
Generalna skupština UNESKO proklamovala je 1999. godine Dan maternjeg jezika, kao sećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki u Istocnom Pakistanu, danas Bangladešu, jer su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.
Izvor: tanjug