Jestivo ulje „zamenjuje“ dizel?

Rast cene goriva poljoprivrednike tera da koriste “alternativna” goriva za svoje mašine. Mešanjem kuhinjskog i prerađenog, kratkoročno se štedi, a dugoročno ugrožava motor. Litar dizel-goriva košta 168 dinara. Litar jestivog suncokretovog ulja može da se kupi i za manje od 120 dinara. Kada se “podvuče” crta, jasno je da poljoprivrednici, posebno u sezoni intenzivnih radova u polju, mogu solidno da uštede, ako dizel-gorivo “krste” sa jestivim uljem, lož-uljem, pa čak i prerađenim uljem.

Stručnjaci, međutim, upozoravaju kako ovakvi eksperimenti mogu da dovedu do ozbiljnih problema, pa i do generalnog remonta motora, na koji se utroši i više od postignute uštede.

– Još nisam koristio alternative, ali, s obzirom na to da su mi mesečne potrebe farme oko dve tone dizela, čija je cena 168 dinara, jasno je da ću, pre ili kasnije, i ja pribeći tom rešenju, koje mnoge moje kolege koriste – jasan je Jugoslav Tomić, vlasnik farme od oko 100 muznih krava, iz Stajićeva. – Znamo mi dobro da to nije pravo rešenje, da to može tako ne bi se nafta ni prodavala… Cena nas tera da koristimo i biodizel, koji nije prerađen do kraja, da se sipa i prerađeno ulje, pa i jestivo ulje, a svesni smo da bi to moglo da dotuče i ovo malo obnovljene mehanizacije, koju smo kupovali na kredite. Ušteda može da bude i do 40 odsto, ali, znamo da je to na kratak rok…

Prof. dr Milan Tomić, direktor Departmana za poljoprivrednu tehniku novosadskog Poljoprivrednog fakulteta, objašnjava kako je poljoprivrednicima, još od kriznih devedesetih godina prošlog veka, poznato da mogu da koriste i “dodatke” za goriva.

– Svi ti dodaci gorivima imaju u svom sadržaju trigliceride, koji prilikom sagorevanja stvaraju polimere, i to dovodi do stvaranja naslaga na osetljivim delovima mašine, a to, dugoročno, dovodi do ozbiljnih kvarova, a, nije isključen ni generalni remont – jasan je naš sagovornik. – Naravno, teško je proceniti koliko takvog goriva može da se potroši, a da ne izazove probleme, ali sigurno je da stariji agregati, sa većim zazorima, imaju i veće tolerancije za ovakva goriva. Kod novijih agregata, sigurno je da bi ovakvo gorivo moglo da izazove ne samo kvarove sistema za napajanje gorivom, koji je najosetljiviji deo mašine, već i kvarove izduvnog sistema.

U kriznim devedesetim godinama, često se kao “biodizel” prodavalo gorivo koje nije bilo do kraja prerađeno – ukazuje dr Tomić. – Poljoprivrednici koji to pamte nemaju poverenja ni prema biodizelu koji je proizveden u modernim pogonima, i iz kog su odstranjeni trigliceridi i zamenjeni metanolom. Istina, na oprezu prema biodizelu bi trebalo da budu iz malih pogona, koji prerađuju do 50 litara u tranši, jer je u njima, jednostavno, neisplativo da se rafinacija radi do kraja…

RENTABILNA CENA

ZA NAS poljoprivrednike rentabilna cena dizela ne bi smela da bude viša od 110 dinara po litru – ukazuje Jugoslav Tomić. – Sa aktuelnim cenama naših proizvoda, samo uz tu cenu bismo mogli da radimo i da ostvarimo neki minimalan profit.
Izvor: Novosti