Nema više rate u visini plate

Banke u Srbiji se, prilikom odobravanja keš kredita, uglavnom rukovode nepisanim pravilom: klijent može da se zaduži najviše 30 odsto od plate, a tek u izuzetnim slučajevima, do polovine mesečnog primanja. Ako uz to otplaćuje i stambeni zajam, ukupan mesečni trošak za rate ne sme da mu pređe maksimalnih 60 odsto zarade.

Vremena kada je rata mogla da bude jednaka plati definitivno su prošla, a uz to, keš više ne može da se zajmi na rok duži od osam godina. Ovaj rok sledeće godine pašće na sedam, a u 2021. – na šest godina.

– Svaka banka u okviru kreditnog procesa samostalno uređuje kriterijume i principe za odobravanje konkretnih vrsta kredita, a pri donošenju odluke o odobravanju plasmana procenjuje kreditnu sposobnost dužnika i druge relevantne faktore u skladu s načinom utvrđenim njenim unutrašnjim aktom – rečeno nam je u Narodnoj banci Srbije.

Stepen rizičnosti dužnika utvrđuje se na osnovu njegove kreditne sposobnosti, blagovremenosti u izmirivanju obaveza, kao i kvaliteta sredstava obezbeđenja.

– Upravo stepen rizičnosti može uticati na odluku banke o eventualnom odobravanju plasmana određenom dužniku. A, banka može, u cilju opreznog preuzimanja rizika, svojim internim aktima postaviti granicu stepena opterećenja zarade ili penzije koju primenjuje pri odlučivanju o odobrenju kredita i na nivoima koji su niži od 60 odsto – ukazuju u NBS.

Izmenama pojedinih propisa iz oblasti poslovanja banaka koje su stupile na snagu 1. januara ove godine, uveden je procenat (stepen) kreditne zaduženosti građana od 60 odsto.

Međutim, kako ističu u NBS, ne postoje smetnje da banka odobri kredit i u slučaju da je stvarno kreditno opterećenje zarade ili penzije na mesečnom nivou, pre ili nakon tog odobrenja, 60 odsto i veće. Ali, uz obavezu da to prikaže prilikom redovnog izveštavanja Narodne banke Srbije i da nakon toga održava propisan nivo kapitala, tj. da u svakom trenutku ima dovoljno sopstvenih sredstava za ispunjenje svih regulatornih zahteva.

– U skladu sa važećim regulatornim okvirom, banka je dužna da ocenu kreditne sposobnosti dužnika – fizičkog lica, vrši na osnovu analize stepena kreditne zaduženosti dužnika, kao i valutne strukture ukupnih mesečnih kreditnih obaveza dužnika, naročito uzimajući u obzir veću izloženost riziku dužnika čije su obaveze ugovorene u stranoj valuti ili u dinarima s deviznom klauzulom – ukazuju u NBS.

DUŽNI SVE VIŠE

Primetili smo da je u poslednje vreme dosta dužnika počelo svoje dugove da namiruje kroz refinansiranje kredita u drugim bankama. Podignu veći iznos kredita, pokriju prethodne zajmove, dozvoljene minuse, kreditne kartice i još im malo novca pretekne. I uvek su to sve veći i veći krediti, na sve duži rok. Ovo ograničenje roka otplate keš zajmova upravo će sprečiti dalje širenje ovakve prakse koja u problem može da dovede i samog dužnika, a i banku – ističu u odeljenju za rizike jedne ovdašnje banke.

Novosti