Tribina o zaboravljenom velikanu srpskog prava održana u Priboju

Priboj – U amfiteatru Zavičajnog muzeja u Priboju održana je tribina „Baština Mihaila Konstantinovića“, posvećena znamenitom pravniku i univerzitetskom profesoru, koji vodi poreklo iz Priboja, a o kojem se danas malo zna.

Foto: Opština Priboj

O životu i delu Mihaila Konstantinovića govorio je prof. dr Jovica Trkulja, ugledni univerzitetski profesor i istraživač. On je istakao da je Konstantinović, iako jedan od najznačajnijih umova srpske pravne misli, danas gotovo zaboravljen.

– Iako je bio istaknuta javna ličnost, profesor, ministar, dobrovoljac i mislilac koji je ostavio dubok trag u pravnoj nauci i društvu, danas se o njemu vrlo malo zna. S pravom bi mogao da se svrsta u rubriku – zaboravljeni umovi Srbije. Zavičajni muzej je ovom tribinom dao svoj doprinos afirmaciji ovog značajnog intelektualca iz Priboja – rekao je Boris Mrdović, predsednik SO Priboj.

Foto: Opština Priboj

Mihailo Konstantinović rođen je u Čačku 1897. godine, a njegovi roditelji su poreklom iz sela Čelice kod Priboja. Školovao se u Francuskoj, gde je završio Pravni fakultet u Lionu i doktorirao u Parizu. Tokom Prvog svetskog rata bio je dobrovoljac i nosilac Albanske spomenice.

Po povratku u zemlju radio je kao profesor prava u Subotici, a potom i na Pravnom fakultetu u Beogradu, gde je četiri puta biran za dekana. Bio je jedan od najcenjenijih predavača, a publika je na njegova predavanja dolazila kao na pozorišnu predstavu.

– Bio je izuzetan predavač, pisac zakona, a njegov zakon o obligacionim odnosima i danas se koristi u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji – naglasio je profesor Trkulja.

Foto: Opština Priboj

Bio je i ministar u vladi Cvetković–Maček, ali se usprotivio pristupanju Trojnom paktu, što ga je nateralo da izbegne iz zemlje. Iako mu je nuđeno mesto ambasadora i ministra u posleratnim vladama, odbio je i vratio se u zemlju, gde je ostao univerzitetski profesor i jedan od najuglednijih pravnika svog vremena.

Mihailo Konstantinović preminuo je 1982. godine. Njegova bogata arhiva čuva se u međuopštinskom arhivu u Čačku, a ostao je upamćen i kao otac Radomira Konstantinovića, poznatog srpskog filozofa i književnog kritičara.

PP Media

Related posts

Muzička čestitka damama, Halid Muslimović 9. marta u Domu kulture u Priboju

U Rači kod Bajine Bašte otvoren Muzej ćirilice

“Klupko” krasi hol Doma kulture u Prijepolju