Približava se berba maline, cena i dalje prava enigma?

Narednih dana počeće između proizvođača i hladnjačara „rat“ za otkupnu cenu maline.Kiša, majski sneg i zaraza desetkuju prinose. Proizvođači bi 250 dinara za kilogram.
Za manje od mesec dana berba malina biće u punom jeku, a već je izvesno da će rod na ukupno 15.000 hektara u Srbiji pod crvenim zlatom – ove godine značajno podbaciti. Agronomi su složni, previše vlage, poremećen ciklus oprašivanja, sneg usred maja, zaraženi zasadi, loš sadni materijal i nedostatak zaštite u fabrikama pod otvorenim nebom, uzeće svoj danak. U najboljim godinama, naši poljoprivrednici su sa više od 100.000 ubranih tona ovog jagodičastog voća bili svetski šampioni, ali će ova sezona biti daleko ispod željene.
Proizvodnja maline u dugoročnom problemu
Malina, naročito ona iz ariljskog kraja, zbog podneblja u kome se gaji, jedinstvena je u svetu po kvalitetu. Ova prednost često se „istopi“ zbog „više sile“ i lošeg tretmana u zasadima, pa se može očekivati da će Poljska još jednom preuzeti primat na globalnoj malinarskoj pijaci. U igri je još i Čile, odakle malina na tržište stiže pre nego iz Srbije, a tu su i „mali“ u ovom poslu, poput Španaca, odnedavno Bugara i Mađara…
Sneg u malinama izazvao veliku štetu!
Proizvodnja maline je u dugoročnom i akutnom problemu. Velika količina kiše i majski sneg uticali su na kompletno stanje: zasadi se suše i biće sve lošiji u godinama koje dolaze, kod većine pupoljci su izmrzli pa je nestala „prva ruka“ roda, sneg je izlomio rodne grane, a vremenske neprilike pogoduju i širenju bakterijskog pseudominasa. Ovu bolest, koja je uhvatila maha, teško je iskoreniti – ističu svi eminentni stručnjaci iz poljoprivrednih Stručnih savetodavnih službi Zlatiborskog okruga.
Srbija će i dalje imati ozbiljne količine maline, ali ona „putuje“ u Evropu kao sirovina za industrijsku preradu. Pokušaji da se ona, makar u manjim količinama, kao sveža plasira u rafove trgovinskih lanaca, i da se „kod kuće“ prerađuje u finalni proizvod prehrambene industrije sa višom cenom – do danas nisu zaživeli.
Cena će zavisiti od količine roda i interesa
Narednih dana, a to je već tradicionalno, počeće između proizvođača i hladnjačara „rat“ za otkupnu cenu maline, ali zasada niko o njoj ne spekuliše. Tek će poneko, stidljivo, poželeti 250 do 300 dinara za kilogram, koliko da „pokrije rad i troškove“. Cena će ipak zavisiti od količine roda i interesa svih u malinarskom lancu, a to su: banke, hladnjačari (otkupljivači), izvoznici, proizvođači i najamna radna snaga.
Svi loši faktori uticaće da rod bude od 30 do 40 odsto manji od priželjkivanog. Čim je posle kiše granulo sunce, brojni zasadi su počeli da se suše. Nadamo se da će nas makar pravična cena sačuvati – kaže Dragan Bogdanović, predsednih ariljskog udruženja proizvođača „Vilamet spas“.
Bilo bi dobro da uspemo da naplatimo koštanje hemije, goriva, berača, ali i svoj rad, poručuju poljoprivredni proizvođači.
U Stupčevićima, Vignjištu, Bogojevićima, Latvici, Mirosaljcima, Dragojevcu, Trešnjici kod Arilja, u selima oko Užica, Požege, Bajine Bašte, Kosjerića, Ivanjice, Nove Varoši i Prijepolja, na prvi pogled, dok se berba bliži, vidi se da malinjaci nisu u sjajnom stanju.
Za manje od mesec dana, širom zapadne Srbije u zasadima će se naći oko 15.000 berača, a najviše će ih biti u ariljskom kraju.
PP Media