Promocija časopisa „Stari Vlah“ u Domu kulture 22. marta

Nova Varoš – Prvi broj časpisa „Stari Vlah“ biće predstavljen čitaocima na promociji koja je u petak 22. marta, u 19 časova, u Domu kulture „Jovan Tomić“ u Novoj Varoši. Reč je o godišnjaku u izdanju Istraživačko-izdavačkog centra „Stari Vlah“ iz Beograda.

Foto: Promo

Prvi broj časopisa „Stari Vlah“, na 200 strana donosi radove iz pera 55 autora, istraživača, istoričara, ali i svedoka nekih današnjih prilika, iz prestonice i šireg zavičaja, u prvom redu u slivu Moravice i Uvca. Stranice „otvara“ analiza stanja u Staroj Srbiji u 19. i 20. veku iz pera prof. dr Slavenka Terzića, akademika SANU, koji piše o raznim političkim idejama, društvenim procesima, nacionalističkim previranjima i namerama.

– Ovo područje od strateškog značaja, koje nije zaobišla nijedna oluja, već je bilo poprište mnogih vojnih sukoba, zaslužuje časopis u kome bi se sabirala različita mišljenja, afirmisao prepoznatljiv starovlaški duh i pisalo o prošlosti, ali i budućnosti, da se stvori prostor za afirmaciju i ekonomije i kulture – naglašava u uvodniku glasnika odgovorni urednik Milomir Kragović, novinar i publicista.

Na integraciju dela Starog Vlaha u Kneževinu Srbiju za vreme vladavine knjaza Miloša Obrenovića podseća dr Žarko Ilić. Godišnjak podseća i na znamenite ličnosti „lomnog Vlaha Starog“ – knezove Raškoviće, serdara Jovana Mićića, vojvodu Petra Bojovića, protu Jevstatija Karamatijevića, a tekst sociologa i univerzitetskog profesora Sretena Vukosavljevića (1881-1960) .

Mladi istoričar Filip Bjelić zabeležio je zaboravljene igre u novovaroškom kraju i 1.500 starih reči i izraza. Pred čitaocima su prilozi o novovaroškim porodicama i stihovi 23 pesnika iz više opština u izboru Mirka Ikonića, pribojskog pesnika. Stranice najavljuju i gradnju RHE „Bistrica“, kao i turističke planove Zlatibora, dok dr Saša Marinković kazuje o staništu beloglavog supa na liticama Uvačkog jezera.

Časopis objavljuje i kartu Starog Vlaha, koju je posle višegodišnjih istraživanja uradio dr Žarko Ilić, naučni saradnik Katedre za istoriju Filozofskog fakulteta.

– U prvom broju ima više istorije, želeli smo da što ubedljivije predstavimo starovlaške korene, tu nesvakidašnju lepotu različitosti i čudnih paradoksa. Već u sledećem broju sadašnjost i budućnost će imati prevagu – obećava Kragović.

Varoške novine