Sahat kula

Prijepolje – Sahat je arhaični oblik riječi sat. Prvi javni sahat u Osmanskom carstvu radio je u Skoplju, između 1566. i 1572. godine, a donijet je, kao ratni plijen,  iz zauzetog Sigeta. Sahat kulta je arhitektonska karakteristika evropskih gradova koji su bili pod vlašću ili velikom uticaju Osmanlijskog carstva.

Sahat kula u Vakufu, foto: A.Rovčanin, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

Građene su isključivo u evropskom dijelu Osmanskog carstva, naročito u Bosni i Hercegovini, navodi se na stranicama slobodne onlajn ekciklopedije Wikipedia.

Sahat kule su građene isključivo u evropskom dijelu Osmanskog carstva, i to naročito u Bosni i Hercegovini. Sahat-kula predstavlja osmanlijsku varijaciju zapadnoevropskog oblika gradskog zvonika. Građene su uglavnom sa velikim sahatom na jednom ili više lica, obično na sve četri strane kako bi veći broj stanovnika iz različih pozicija mogao čitati vrijeme. 

Foto: A.Rovčanin, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

Pravljene su na isti način, najčešće u centru naselja, uporedo sa urbanim razvojem mjesta, obično u blizini džamija, a ima ih i unutar zidova nekih tvrđava. To su visoke građevine, dimenzija od 3 do 4 m. Visine su različite, a kreću se od 10 do 28 m. Najniža je u Gornjem Vakufu, a najviša u Sarajevu. Debljina zidova je od 65 cm do 1 metra.

Zidane su najčešće kamenom i pokrivene krovom u obliku razapetog šatora. Ispod krova, obično se nalazi vijenac, a ispod njega četiri otvora okrenuta na sve četiri strane, gdje se nalazi sahat sa napravom za otkucavanje vremena. Sahati su spojeni sa zvonom. Osim ta četiri otvora, na sahat-kulama se javljaju i otvori u vidu puškarnica, koji su raspoređeni od podnožja pa do vrha. Ovi otvori imaju zadatak da male količine svjetlosti uvedu u unutrašnjost objekta i osvijetle strmo drveno stubište kojim se dolazi do satnoga mehanizma. Stubišta su bila postavljena uz zidove i imala su na uglovima podeste – odmorišta.

Jusovića kula, foto: PP Media, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

Sahat kule u Bosni i Hercegovini su uglavnom napravljene za vrijeme vladavine Osmanlija, a pravljene su zbog potreba obavljanja muslimanskih vjerskih obreda, pet dnevnih namaza, pa su na kule postavljeni javni satovi. Uglavnom su nedaleko od džamija i često su bile dio većeg urbanog kompleksa. U osnovnom njegovom sastavu najčešće  su bili uredjeni lijepi i prostrani  mauzoleji, hamami, šadrvani i zanatske radnje. Sahat-kula je predstavljala značajan arhitektonski objekat u klasičnoj osmanlijskoj organizaciji grada na prostorima Bosne i Hercegovine koji je označavao središte ekonomsko razvijene urbane sredine. U periodu osmanlijske uprave u Bosni i Hercegovini izgrađena je 21 sahat-kula.

Osim u Bosni i Hercegovini, sahat kule su prisutne i u Bugarskoj gdje ima desetak očuvanih. U Makedoniji postoje dvije sačuvane sahat kule, Skopljanska i Bitoljska.

Ustupljena fotografija, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

U Srbiji su sačuvane tri sahat kule, Beogradska, Prijepoljska i Prizrenska sahat kula. Postojala je, dugo vremena, i Niška sahat kula, ali je ona srušena poslije prvog svjetskog rata.

Jedan od simbola grada na Limu i Mileševci Sahat-kula u Prijepolju,  je izgrađena u 18. vijeku. Njena je karakteristika više nego očigledna; posebno oblikovani časovnik i brojevi na njemu. Priča koja ima najviše pristalica kaže da je mehanizam za Sahat kulu doneo neki Kurtović čiji potomci i danas žive u Prijepolju.

Posebno oblikovani sahat i brojevi na njemu, arapski i rimski, čine ovu sahat-kula je izrazito autentičnim simbolom Prijepolja. Kao i gotovo sve sahat kule, i ova se nalazi blizu džamije, četvrtastog je oblika, okrečena u bijelo, sa sahatima na sve četiri strane.

foto: A.Rovčanin, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

Često citirani poznati putopisac Evlija Čelebija je, prolazeći kroz Prijepolje,  zapisao: „Dođoh u kasabu Prijepolje i vidjeh jednu čudnu sahat-kulu. S druge strane rijeke Mileševe, na vrhu drvenog mosta je Veznedar-agina džamija. To je prostrana i svijetla džamija. Pred njom ima jedna čudna sahat-kula. Glas njena zvona čuje se čak iz grada Mileševa“, piše u jednom izvoru da je to zapisao Čelebija u djelu „Putopisi“.

Za Sahat kulu u Prijepolju je zanimljivo da se ona danas ne nalazi baš na istom mjestu na kojem je bila sagrađena. Zbog izgradnje saobraćajnica uključujući i put prema Sjenici 1974. godine, gotovo u autentičnom obliku premještena je prema hotelu „Park“.

Tekst je nastao u okviru projekta “Kulturni identitet bošnjaka Sandžaka”. Izradu teksta sufinansiralo je Ministarstvo informisanja i telekomunikacija iz sredstava na Кonkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja na jezicima nacionalnih manjina u 2025. godini. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

PP Media