Ukus vekova i tradicije na tanjiru

Užice – Na pola puta između Užica i Požege u selu Potpeće  iznad Zlakuse, nalazi se Potpećka pećina, jedna je od najimpresivnijih prirodnih atrakcija u ovom delu zemlje. Poznata po svojim veličanstvenim stalaktitima i stalagmitima, kao i bogatom arheološkom nasleđu, ova pećina pruža fascinantan uvid u geološku i kulturnu prošlost regiona.

Foto: A.Rovčanin, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

Prema tvrdnjama stručnjaka, njen ulaz visok pedesetak metara je najviši pećinski ulaz na Balkanu. Otvor je u obliku mamuta i simbol je ovog zdanja. Sama pećina,koja je pod upravom Turističke organizacije Užice je dugačka 10 kilometara i drugim krajem izlazi u selo Drežnik a turisti se kreću stazom od 555m istraženog dela sa ukupno 700 stepenika.

-Potpećka pećina se sastoji iz Gornje i Donje pećine. U Donjoj pećini nalazi se Pećinsko jezero iz kojeg ističe reka Petnica, izvor blagodati za čitavo selo. Gornja pećina, koju turisti posećuju, sastoji se iz Stare i Nove pećine gde su prokopani prolazi sedamdsesetih godina prošlog veka. Važno je napomenuti da su u novom delu pećine prirodni uslovi fantastični za zdravlje naših posetilaca. Temperatura vazduha je tokom čitave godine oko devet stepeni a u vazduhu je koncentrovano između 31-33% kiseonika, znatno više nego napolju , tako da je priroda stvorila uslove sličnim hiperbaričnoj komori,a znamo koliko je ona dobra za sveukupno zdravlje ljudi- objašnjava Željko Matijević, turistički vodič koji ispred Turističke organizacije Užice svakodnevno vodi posetioce kroz pećinu pokazujući im bogati pećinski nakit i sve ono što kriju njene dubine.

Foto: A.Rovčanin, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

Selo Potpeće ne privlači samo ljubitelje prirode i speleologije, već i sve one koji vole zdravu hranu i kvalitetnu pastrmku.

Gojko Panić iz Požege je pre tridesetak godina imao viziju: koristeći sinergiju pećinske i vodene sredine napraviti nešto što će služiti svim ljudima. Tako je u selu Potpeće nastao prvi privatni ribnjak u Jugoslaviji a potom i restoran podno same pećine.

– Kada je kupio zemljište, tu je bio izvor i livada sa puno suvlasnika. Išao je od jednog do drugog kako bi rešio imovinske odnose što samo govori o veri koju je imao u njegovu ideju. Ribnjak je počeo sa radom i mali restoran kraj kog su se održavale grnčarske kolonije. Koliko je sve to u početku bilo sitno i malo, govori i činjenica da je pored tog restoranskog dela, otac jоš vodio posetioce u razgledanje pećine, dok se kasnije sve nije razradilo – priča Gojkov sin Petar Panić koji je nasledio posao od svog oca i danas uspešno vodi ribnjak.

Foto: A.Rovčanin, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

Kako je počelo tako se i nastavilo samo što su danas  uslovi nešto komforniji i prilagođeniji savremenom načinu života ali uz veliki stepen autentičnosti.

-Meni u restoranu Pećina je od početka isti, ništa se ne menja: riblja supa, pastrmka, salata i pita sa suvim šljivama ili jabukama.Ne postoji dilema ko će šta jesti već samo koliko. Mi smo prvi na izvoru, voda je ovde najčistija i riba ima dosta kiseonika. Ispod pećine je mrestilište, riba se klasira po veličini, uzgajamo je od ikre do konzumne veličine za restoran, porcijašice oko 200g. To je kalifornijska pastrmka koja lepo napreduje i raste u čistoj vodi punoj kiseonika što ovde naša voda i jeste. Svežu je vadimo ujutru za dnevne potrebe. Ona nema ni krljušti jer je toliko čista voda da nije imala razloga da ih razvije. Važna napomena: kad jedete našu ribu, kožu ne skidajte! Ljudi žive u zabludi pa zbog masnoće i holesterola skidaju kožu kad jedu. Čim to primetimo, upozorimo ih da to ne čine, jer je to možda najzdraviji i najukusniji deo. Puna je kolagena i odlična je za kožu – kroz osmeh objašnjava Panić.

Foto: A.Rovčanin, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

Pored pastrmke, svakako ne treba preskočiti ni pravu riblju supu, koja okrepljuje čula i vraća u život.

– Dakle ne pravimo čorbu, već supu. Pastrmka i povrće koje bi ste svakako stavili u neku supicu. Može je i beba jesti. Zaista vodimo računa i koristimo dosta povrća koje nabavljamo od lokalnih poljoprivrednika i prirodne začine, nikako industrijske. Jednostavno, ideja je da sve bude autentično, u skladu sa prirodom i krajem koji nas okružuje. Dakle, pogodna je i za goste intolerantne na gluten.

I na kraju, za potpun gastronomski doživljaj, jednostavan ali jedinstven desert- slatka pita sa jabukama ili suvim šljivama koja već godinama osvaja srca svih posetilaca a naročito onih vrsnih domaćica koje ne mogu prodreti u tajnu ovog recepta.

– Recept za pitu smo nasledili od bake. Jabuka osvežava a šljiva ima jači ukus. Tajna je u njenoj hrskavosti. Suva, hrskava a istovremeno sočna. Naravno, kako to pravimo nećemo otkriti. Uostalom, sve i da otkrijemo, ima tu dosta i do bake. Ma šta nam bilo na raspolaganju danas, naše bake su ipak znale i umele. Trudimo se to da sačuvamo- navodi Panić.

Foto: A.Rovčanin, grafička obrada fotografije: Trem print Prijepolje

U našoj zemlji ali i širom sveta, hrana prevazilazi sam koncept ishrane. Ona predstavlja sredstvo kroz koje izražavamo ljubav, poštovanje i gostroprimstvo. Kroz okupljanje porodice i prijatelja za stolom, ne samo da jedemo već i jačamo naše veze i delimo radost. Taj efekat se multiplicira kada sve to radimo, poštujući prirodu. Možda se zato i čini, da što se više otkriva pećina Potpeć, to i meštani ovog istoimenog sela imaju više koristi. Dovoljno je bilo da jedan čovek prepozna potencijal i da turizam u ovom mestu počne da se razvija.

-Ovde možda jeste nastao prvi veliki ribnjak ali drago nam je, što je naša ideja inspirisala druge da pokrenu isto. Tako ćete putem do nas, nizvodno, naići na još nekoliko malih ribnjaka i restorana- kaže Panić.

Bez obzira da li volite speleologiju, čiste reke, kvalitetnu ribu ili domaću slatku pitu koju su nekada pravile vaše bake- selo Potpeće nadomak Užica će sigurno zadovoljiti sva vaša čula: i avanturistička i gastronomska ali i ona rodoljubiva. Valjda to tako biva kad se priroda poštuje, čuva i ne narušavaa hrana sprema u skladu sa onim što priroda i daje, a Potpećani to odlično rade.

Tekst je nastao u okviru projekta “Turistički biseri – staro i moderno”. Izradu teksta sufinansirao je Grad Užice iz sredstava za sufinansiranje projekata za ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja na teritoriji Grada Užica  u 2024. godini. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

PP Media