Anegdote čuvaju duh Starog Vlaha

Nova Varoš – U knjizi Dragoljuba Gagričića “Na kantaru šereta” (1.200 anegdota iz Starog Vlaha), šereti i kazivači otržu od zaborava slike vremena i života, verno braneći ognjišta narodnog jezika. Oštroumni i razboriti, uvek spremni da se odupru nevoljama i amkama života, održe, odbrane i napadnu.

Umovanja iz narodnog pamćenja dopisuje život (Foto: R. Bogdanović)

Iz štampe je izašla šesta knjiga novinara Dragoljuba Gagričića (75) “Na kantaru šereta” (1.200 anegdota iz Starog Vlaha). Кnjigu je štampao užički “Grafičar”, u izdanju autora.

Na 400 strana od zaborava se otržu slike vremena i života, starovlaška umovanja iz narodnog pamćenja i svedočenja savremenika, koja predstavljaju deo duha i tradicije kraja.

Кnjiga je spomenik šeretima koji su iznedrili brojne anegdote, dogodovštine i šale, a i kazivačima, što ih održavaju u životu, pronoseći kroz narod. Neke se pamte još iz doba knjaza Miloša, većina izdanaka starovlaške škole života je iz decenija 20. veka, a i u novije vreme, istina ređe, vrcaju mudre dosetke i žaoke.

– Otresiti, dovitljivi i lukavi izdanci običnog sveta, šereti su izvrsni poznavaoci mentaliteta, pa bez olovke i računaljke, na svom rabošu čitaju nebeske i zemaljske prilike. Tako i nižu đerdan šeretluka – kratkih priča, koje se grade na kontrastu ili se zasnivaju na brzoj replici i nesporazumu i završavaju komičnim obrtom, dosetkom, duhovitom poentom. Misao im je tačna i ubojita, pa jedna rečenica može biti efektnija od čitavih stranica – kazuje autor knjige.

Šereti „na oku“ drže i „na zub“ i kantar vremena uzimaju ekonomske, društvene i porodične (ne)prilike, motre kako u svakodnevnici i vrtlogu života prolaze junaci anegdota – od čobana i ratara, planinki i snaša, udavača i neženja, drvoseča i šumara, pa vodeničara i rabadžija, majstora i rakidžija, do sveštenika, prosvetara, ratnika, činovnika i vlasti.

– Uvek su šereti spremni da se odupru nevoljama i zamkama života, uz jetke žaoke i komendijanje uspevaju da rečju iz naroda ismeju, nadmudre, poseku i okrpe samovolju, zablude, kaćiperstvo, primitivizam, ostrašćenosti, odrođene i odnarođene, udvorice, lupeže, ladoleže, napasnike – sve što se tovari na narodnu grbaču i zagorčava život – zapisano je, pored ostalog, u uvodu knjige.

U anegdotama je bogato nasleđe predaka i ognjišta koje se pronosi kroz generacije, a šereti i kazivači su verna odbrana jezika, kao i stare fotografije uspomena.

Duhovita umovanja

U pogovoru pod naslovom “Duhovita starovlaška umovanja”, recenzent knjige, novinar i književik Milomir Кragović, navodi:

– Gagrica se pola veka družio sa šeretima i potajno zapisivao njihova umovanja. Često su dosetke pogrdne i presne, previše ljute, ali uvek dobronamerne, jer su se njihovi kazivači, na taj humorni način, često branili od zimomore i težačkog planinskog života.

PP Media