Sjenica/Prijepolje – Vanda, jedina markirana vučica u Srbiji, nakon 365 dana ostala je bez satelitske elektronske orglice, pomoću koje su stručnjaci sa Biološkog fakulteta u Beogradu pratili njeno kretanje. Za to vreme, odašiljač koji je sa vrata vučice spao u sjeničkom selu Caričino ispod planine Ozren, je poslao preko 2700 podataka, o njenom kretanju, koji će služiti bilozima za proučavanje i bolju zaštitu ovog predatora.
Članovi Udruženja građana “Jadovnik – oaza netaknute prirode” i tim profesora Duška Ćirovića sa Biološkog fakulteta u Beogradu, na hranilištu Kašan čekali su u oktobru prošle godine Miloša, prvog mrkog medveda koji nije sa Tare, a koji je satelitski praćen. Trebalo ga je namamiti u klopku i stari odašiljač zameniti novim. Međutim na obeleženo mesto potpuno neočekivano ušetala je vučica. Stručnjaci su iskoristili ovaj neobičan dolazak i po prvi put u Srbiji markirali ovu životinju. Ogrlica, koja je Vandi tada stavljena oko vrata, programirana je tako da nakon godinu dana sama otpadne.
Uz pomoć, satelitskog praćenja, ogrlica je locirana na području Pešterske visoravni, pa se ekipa biologa, a sa njima i novinar “Večernjih novosti”, uputila put podnožja planine Ozren u nameri da pronađu odašiljač. Profesor Duško Ćirović, kaže da će svi podaci koji su tokom minulih godinu dana, stizali do njega biti analizirani, te da će rezultati poslužiti boljoj zaštiti ove jedinke u Srbiji, kojoj preti istrebljenje.
– Na osnovu monitoringa koje sprovodima zajedno sa Upravom za šume, ekspertska procena stručnjaka je da u našoj zemlji ima između 800 i 900 jediniki vuka. Podatci koje smo dobili sa ogrlice koristiće nam da ih što bolje zaštitimo, a sasvim sigurno da će i lovcima, koji ih najviše istrebljuju, ove informacije značiti – navodi profesor Ćirović.
Vukovi su vrlo teritorijalne životinje, a to su potrvdili i podaci sa orglice. Naime, vučica Vanda kretala se tokom minulih godinu dana uglavnom na području Jadovnika i Ozrena, u radijusu od oko 110 kvadratnih kilometara.
– Na osnovu prvih analiza podataka, primetili smo da joj je jesenji areal bio izuzetno mali, Vanda se uglavno kretala ustaljenom maršutom, dok je tokom proleća i leta u potrazi za hranom bila aktivnija. Imala je i ta neka kružna kretanja po obodima planina pa sumnjamo da ima i mladunčad – ističe Neda Bogdanović student doktorskih studija na Biološkom fakultetu u Beogradu.
Stručnjacima je za oko zapao podatak, da se Vanda nikada nije približila mestu gde je upala u zamku i gde joj je stavljena ogrlica, pa sumnjaju da je tada u potrazi za hranom slučajno nišla.
– Pošto je tada bila sredina oktobra, moguće da je vučica bila gladna i da je u potrazi za hranom došla na hranilište “Kašan” na Jadovniku. Stvarno je interesantan podatak, da se više nikada tamo nije vratila, niti da je prišla bliže lokaciji gde je uhvaćena na 5 kilometara – kaže profesor Ćirović.
Iz Udruženja građana “Jadovnik – oaza netaknute prirode”, koji punu deceniju rade na zaštiti divljih životinja i sarađuju sa timom profesora Duška Ćirovića, kažu da će nastaviti i dalje da štite retke vrste zveri.
– Kako niko do sada u Srbiji nije uhvatio vuka i pratio njegovo kretanje, za naše udruženje to je bila velika stvar i ponosni smo zbog toga. Nastavićemo i dalje sa svojom ekološkom misijom i zaštitom retkih primeraka divljih životinja – ponosno naglašava Vjekoslav Joksimović, ispred Udruženja građana “Jadovnik – oaza netaknute prirode”.
Na planini Jadovnik, vrši se monotoring i mrkog medveda, a kada su markirali vučicu Vandu u čeku je došao i izuzetno redak primerak ove jedinke, kom su stručnjaci sa Biološkog fakulteta dali ime Bora, a već nekoliko godina unazad prati se i medved Miloš.
PP Media