Poreska uprava u 2017. naplatila 45,5 milijardi dinara poreskog duga

Poreska uprava Srbije naplatila je u 2017. godini 45,5 milijardi dinara po osnovu redovne i prinudne naplate poreskog duga kod svih poreskih dužnika, odnosno po opomenama i rešenjima o prinudnoj naplati. Ukupan poreski dug odnosi se na sve vrste javnih prihoda, na poreze i doprinose za obavezno socijalno osiguranje. Od ukupnog poreskog duga na dan 31. decembra 2017. godine, 43% odnosi se na glavni dug, a čak 57% su kamate, piše Politika.

Na pitanje koliko je moguće naplatiti dug od velikih dužnika sa spiska 100 najvećih koji je Poreska uprava objavila ovih dana, među kojima su zvučna imena iz sveta biznisa, poreznici za Politiku odgovaraju da se redovna i prinudna naplata sprovodi samo kod aktivnih pravnih lica, dok se kod brisanih pravnih lica – u stečaju, likvidaciji, restrukturiranju, kao i kod onih kojima je oduzet PIB – dugovi ne mogu naplatiti.

Uprkos velikim dugovima poreskih dužnika, koji se mere milijardama dinara, u Poreskoj upravi kažu da 95% poreskih obveznika poštuje rokove za plaćanje. Kamata se obračunava i plaća po stopi jednakoj godišnjoj referentnoj stopi Narodne banke Srbije uvećanoj za 10 procentnih poena.

Kako se precizira, poreznici su u 2017. godini podneli 491.953 opomene, sa nalogom da se poreski dug plati u roku od pet dana, a doneto je 132.931 rešenje o prinudnoj naplati.

Poreska uprava, inače, svakog meseca šalje opomene dužnicima po osnovu najvažnijih poreskih oblika (PDV, porez na dobit preduzeća i objedinjena naplata poreza i doprinosa), za tekući dug po podnetim poreskim prijavama, odnosno dospelim akontacijama, navodi Politika.

Lani je doneto 132.931 rešenje o prinudnoj naplati, iz svih predmeta prinudne naplate.

Problem je, međutim, kako se navodi, što se ni od svih aktivnih pravnih lica dug ne može tako lako naplatiti. Pre svega zbog odlaganja izvršenja rešenja dok se ne reši žalba protiv rešenja kontrole, ili zato što je u toku postupak po žalbi. Razlog zašto je poreska uprava nemoćna u ovakvim situacijama jeste i to ako je u toku postupak po zahtevu za reprogram poreskog duga, postupak za vraćanje u status mirovanja poreskog duga, postupak za preknjižavanje ili sravnjenja knjigovodstvenog stanja.

Kod svih aktivnih pravnih lica kod kojih može da se sprovodi redovna i prinudna naplata poreskog duga može se i blokirati račun.

S druge strane, kažu poreznici, kod velikog broja takvih pravnih lica poreski dug se ne može naplatiti ni redovnom, ni prinudnom naplatom iz imovine u njihovom vlasništvu zbog toga što dužnici nemaju takvu imovinu.

Zatvaranje radnje nije mera koja je zakonom predviđena kao mera prinudne naplate, odnosno kao kaznena mera u slučaju neplaćanja poreza, piše Politika.
Izvor: Politika